Učenici zagrebačke Klasične gimnazije predstavili su 31 suvremenu hrvatsku književnicu i 60 njihovih djela, a anonimna anketa potvrdila je visoku razinu zadovoljstva projektom i gotovo jednoglasnu želju učenika da se on nastavi

Tvrdnja da mladi više ne čitaju ponavlja se toliko često da je gotovo postala opće mjesto. No rezultati treće godine školskoga projekta „Čitanje suvremenih hrvatskih književnica“, koji se provodi u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, pokazuju drukčiju sliku: mladi čitaju kada im se ponude knjige koje govore o njihovu vremenu, njihovim pitanjima i životnim iskustvima.

U školskoj godini 2025./2026. učenici  drugih razreda Klasične gimnazije, uz dio učenika prvih razreda koji su samostalno odabrali djela suvremenih hrvatskih autorica, predstavili su ukupno 31 književnicu i 60 književnih djela. (izvor https://hrcak.srce.hr/clanak/503777)

Najzastupljenija autorica bila je hrvatska književnica Rosie Kugli, čijih je čak sedam različitih knjiga pronašlo put do školskih klupa, učeničkih izlaganja i razgovora o književnosti. Učenici su čitali i predstavljali njezine romane: „Dvije crte plavo“, „Dvostruka igra – Lažni profil“, „Hod po rubu“, „Izgubljena generacija“, „Nisam ti rekla…“, „Tragovi u vremenu“ te biografsku knjigu „Zlatni zaveslaji braće Sinković“. Riječ je o djelima koja progovaraju o ovisnostima, vršnjačkom nasilju, maloljetničkoj trudnoći, opasnostima digitalnoga svijeta, obiteljskim odnosima, mentalnom zdravlju, odrastanju, sportu, ustrajnosti i odgovornosti za vlastite izbore.

Anketa među učenicima: projekt ih je potaknuo na nova čitanja

Pri završetku nastavne godine među učenicima je provedena anonimna anketa o njihovu sudjelovanju u projektu. Rezultati su pokazali izrazito visoku razinu zadovoljstva projektom i njegov pozitivan utjecaj na interes mladih za suvremenu hrvatsku književnost. Učenička predstavljanja knjiga, zajedničke rasprave i razgovori s književnicama mnoge su učenike potaknuli da požele pročitati i druga djela autorica koje su upoznali u sklopu projekta. Posebno je važan podatak da su učenici gotovo jednoglasno izrazili želju da nastave sudjelovati u projektu.

Takav rezultat ne govori samo o uspješnosti jedne školske aktivnosti. On izravno osporava predrasudu da mladi nemaju interesa za književnost. Pokazuje da problem možda nije u nedostatku njihove znatiželje, nego u načinu na koji im se knjige predstavljaju i u izboru tekstova koji im se nude. Kada učenik ne mora samo reproducirati unaprijed zadanu interpretaciju, nego smije birati, čitati, razgovarati, postavljati pitanja i susresti osobu koja stoji iza knjige, književnost prestaje biti udaljena nastavna obveza. Postaje prostor prepoznavanja, mišljenja i razgovora. Upravo je to jedna od najvećih vrijednosti projekta koji je pokrenuo i vodi profesor hrvatskoga jezika Alen Orlić.

Sedam knjiga kao potvrda dugogodišnjega rada

Za Rosie Kugli podatak da je u projektu predstavljeno sedam njezinih knjiga ima posebno značenje. Iza njega ne stoji samo ozbiljna književna produkcija nego dugogodišnji rad s djecom i mladima, brojni susreti u školama, knjižnicama i kulturnim ustanovama te knjige koje su postale podlogom za preventivne programe, javnozdravstvene kampanje, radionice i kazališne predstave.

„Priznajem, podatak da su učenici predstavili čak sedam mojih knjiga istinski me razveselio i ispunio ponosom. To potvrđuje da su teme o kojima godinama pišem pronašle put do mladih čitatelja. Sedam mojih knjiga na školskim klupama za mene je jasan znak da radim nešto dobro“, ističe Rosie Kugli. Njezin književni put nije bio obilježen sigurnim potporama, a unatoč nagradama, javnozdravstvenim kampanjama, kazališnim adaptacijama i brojnim susretima s čitateljima, mnogim njezinim projektima uskraćena je financijska potpora. Književnica pritom ne skriva težinu položaja autora i malih nakladnika u Hrvatskoj:

„Odbijenice zabole, osobito kada iza projekta stoje godine rada i konkretni rezultati. Ali odbijenica nije presuda o vrijednosti knjige. Knjiga, ako je dobra i kvalitetna uvijek pronađe svoj put. Povjerenstvo može odbiti prijavu, no ne može izbrisati susret s učenicima, poruku mladoga čitatelja ili razgovor koji je knjiga pokrenula. Unatoč svemu, moj se rad vidi u učionicama, knjižnicama, pozivima na gostovanja i u životima mladih ljudi.“

Mladi čitaju kada ih književnost ozbiljno shvati

Višegodišnji rad s mladima pokazuje da pad čitateljske kulture nema samo jedan uzrok. Dok odrasli često govore o lijenosti, mobitelima i društvenim mrežama, mladi upozoravaju na zastarjelost dijela ponuđenoga književnog kanona i nedostatak tema koje prepoznaju kao svoje. Među temama koje ih zanimaju nalaze se mentalno zdravlje, depresija, nasilje, ovisnosti, prva ljubav, spolnost, obiteljski sukobi, društvena odgovornost, pripadanje, internetske opasnosti i mogućnost da se život nakon pogreške promijeni. Upravo su to teme koje obilježavaju književni rad Rosie Kugli – iskustva mladih koja često ostaju neizgovorena, premda snažno određuju njihovo odrastanje.

„Mladi ne bježe od knjiga. Bježe od priča u kojima ne prepoznaju ništa svoje. Čitat će kada u likovima prepoznaju vlastite dvojbe, pogreške, strahove i osjećaje koje još ne znaju izreći. Zato ih na čitanje ne možemo pozivati praznim porukama i parolama o važnosti čitanja. Moramo im ponuditi književnost koja ih razumije, koja im se ne obraća s visine i koja je dovoljno hrabra govoriti o onome o čemu se najčešće šuti“, poručuje autorica.

Rezultati provedene ankete potvrđuju takav pristup. Čitanje, predstavljanje djela i susreti s autoricama nisu kod učenika proizveli zasićenje, nego želju za nastavkom projekta i upoznavanjem novih knjiga. Rosie Kugli ističe da je ovaj projekt zajednički uspjeh svih autorica koje su svojim djelima privukle pozornost mladih čitatelja.

„Od srca čestitam svojim dragim kolegicama čija su se djela našla u središtu interesa mladih. Najveća vrijednost ovoga projekta je u stvaranju prostora u kojem suvremena hrvatska književnost postaje živa i čitana. Svaka knjiga koja je potaknula pitanje, otvorila razgovor ili navela učenika da posegne za još jednim naslovom zajednički je uspjeh svih nas.“

Zbornik odbijen, ali projekt nije zaustavljen

Projekt „Čitanje suvremenih hrvatskih književnica“ povezan je i s idejom zbornika „Perom suvremenih hrvatskih književnica“, koji okuplja istaknuta imena suvremene hrvatske književnosti.

Zbornik je zamišljen kao kvalitetan književni i obrazovni materijal koji bi suvremene autorice i njihove tekstove približio učenicima, nastavnicima, školama i knjižnicama. Iako projekt prethodne godine nije dobio potporu ni na jednom od natječaja na koje je prijavljen, profesor Alen Orlić i Rosie Kugli od njegove realizacije nisu odustali. O važnosti zbornika i njegovu odbijanju javno je govorila i književnica Slavenka Drakulić.

Treća godina školskoga projekta sada nudi i vrlo konkretan argument u prilog njegovu objavljivanju: učenici ne samo da pokazuju interes za suvremene hrvatske književnice nego ih čitanje njihovih djela potiče na nova čitateljska iskustva.

„Zbornik je odbijen, ali ideja nije. Rezultati ankete i treća godina školskoga projekta pokazuju da interes postoji. Mladi žele čitati suvremene hrvatske autorice. Prof. Orlić i ja vjerujemo da će zbornik ‘Perom suvremenih hrvatskih književnica’ biti objavljen. Ne znam još kojim putem, ali znam da nećemo odustati samo zato što je netko jednom ili više puta rekao ne“, ističe Rosie Kugli.

Chic.hr @chic.hr