Nova izdanja strip klasika

Serijali kultnih stripova Jugurta i Lester Cockney koji su odgajali generacije oživjeli su nakon gotovo trideset godina s originalnim prijevodima na hrvatski jezik i po prvi puta u obliku strip albuma u boji. Drugi tomovi stripova iz ovih serijala bit će predstavljeni u subotu, 26. rujna od 14 do 15 sati na tradicionalnom Crtani romani šou koji se održava u zagrebačkoj Tvornici kulture od 25. do 27. rujna.

Jugurta je strip serijal od 15 epizoda kojeg je osmislio scenarist Vernal. Prve dvije epizode nacrtao je Hermann i prate događaje iz stvarnog života numidskog kralja Jugurte, njegov uspon do vladara, sukob s Rimskim carstvom, te njegov pad. Strip je ocijenjen previše politički angažiranim, pa ga je uredništvo belgijskog strip časopisa Tintina ugasilo. Oživljen je šest godina kasnije i povjeren Franzu Drappieru, tada još mladome crtaču. Jugurta više nije povijesni lik, već pratimo njegova putovanja antičkim svijetom, od Kine do Afrike, a radnja često poprima fantastične elemente.

Lester Cockney je serijal od 9 epizoda koji je Franz sam osmislio i nacrtao. Priča počinje nasilnim unovačenjem mladog Irca u britansku vojsku, nastavlja se putom u Indiju, pustolovinama tijekom Prvog anglo-afganskog rata i odisejom od Indije, preko Egipta, Balkana, Mađarske i Španjolske do Novoga svijeta. Inače je Lester Cockney Franzov autorski strip i njegov prvi izlet u scenarističke vode, a posljednji nastavak objavljen je nakon njegove smrti, 2003. godine. Franz je u ovom stripu ujedinio svoje dvije ljubavi – putovanja dalekim prostranstvima i konje.

Crtajući Jugurtu, Franz se navikao na jake ženske likove poput Vanije, a upravo je i njegov autorski strip prožet tom tematikom. Zanimljivo i na neki način jedinstveno da je Franzova supruga Gabrielle Horvath obojala raskošnim akvarelom Lestera Cockneya i kasnije nastavke Jugurte. Snažne strip priče Jugurta i Lester Cockney obiluju iznimno atraktivnim umjetničkim ilustracijama, a prijevodi s francuskog na hrvatski pažljivo prate tradiciju pisanja antičkih imena te izvornost samog jezika i jezičnu specifičnost stripova. Za objavu ova dva kultna strip serijala zaslužan je mladi hrvatski nakladnik Frontispis, točnije, njegov vlasnik Davor Pukljak koji se nakon više od dvije dekade bavljenja grafičkim dizajnom odvažio u nakladničke vode u ovo turbulentno gospodarsko vrijeme. Pukljak je, uz izvorne prijevode, zaslužan za produkciju ova dva popularna stripa iz osamdesetih koji su po prvi puta predstavljeni u albumima.

„Strip mi je obilježio djetinjstvo i cijeli život. Sjećam se jednog popodneva kada sam s jedanest godina od susjeda dobio prvu Stripoteku s Franzovim stripom, već sav izlizan i prljav. Životnost likova, bogate ilustracije i interesantne priče inspirirale su moju mladenačku znatiželju i ljubav za poviješću, istraživanju, dizajnu i sada nakladništvu.“   – istaknuo je Pukljak.

Kako kaže Pukljak, ljubav prema Fraznovom peru nije jenjavala pa se za prve strip serijale upravo odlučio na objavu njegovih radova te se upustio u njemu do sada nepoznatu i neizvjesnu pustolovinu. Umjetnost strip je upravo u obilježavanju generacija i očito brojnih životno-poslovnih odluka. Više informacija o strip serijalima pronađite na frontispis.com mrežnim stranicama.

* * *

Jugurta

“Jugurta” je strip koji je počeo izlaziti u belgijskom časopisu Tintin 1968. godine. Inspiriran je djelom “Ratovi protiv Jugurte” rimskog povjesničara Gaja Salustija Krispa i usmenim legendama o pobuni numidskog kralja protiv najmoćnijeg carstva antike. Ovaj serijal scenarista Jean-Luca Vernala specifičan je po tome što su ga crtala dva ponajbolja Tintinova crtača, Hermann Huppen, autor kultnih stripova Jeremiah, Comanche i Tornjevi Boi-Maurya i Franz Drappier koji se na tom stripu dokazao kao vrstan crtač.

1967. godine, tada mladi pisac, Jean-Luc Vernal predložio je Tintinovom glavnom uredniku Gregu scenarij za povijesni strip o pobuni numidskog kralja Jugurte protiv moćne Rimske Republike. Trebao je to biti bezazleni pustolovni strip koji vjerno prati Salustijevu knjigu, no Vernal je imao druge planove. Želio je dati objektivniju sliku, pa je proučio i numidske usmene legende, prvi puta zapisane tek u devetnaestom stoljeću, koje su beskrupuloznog Jugutu iz rimskih izvora prikazale u novom svjetlu, kao narodnog vođu protiv strane invazije, sposobnog gerilca i pravednog vladara. Takav je Jugurta odgovarao vremenu studentskih nemira ’68., raspada kolonijalnih carstava i gospodarske krize.

Greg je crtanje povjerio Hermannu Huppenu, koji je tek počinjao rad na Bernardu Princeu. Umjesto tjednih tabli, odlučeno je da će priča biti podijeljena na epizode od sedam stranica. Po dovršetku drugog nastavka, u kojem Jugurta završava u rimskoj tamnici, Greg odlučuje ugasiti strip jer ga smatra previše politički angažiranim. Priča je ispričana, glavni junak je mrtav. Hermann se posvećuje Bernardu Princeu i Comanchi.

1976.godine Jugurta se vratio u Tintin. Vernal se, nakon neuspjelog okušaja u izdavaštvu, vratio pisanju scenarija za strip. Odlučeno je oživiti Jugurtu, spasiti ga iz zatvora i poslati na fantastično putovanje antičkim svijetom. Za novog Jugurtu pronađen je i novi crtač, mladi Franz Drappier. Bio je to prisilni brak. Franz nije želio kopirati sada već cijenjenog crtača, Hermanna, a nije mu odgovarao niti Vernalov kampanjski pristup. Crtač je bio navikao na brz i kontinuirani rad, a Vernal bi mu slao sinopsise za po jednu-dvije stranice. No, s vremenom su zakopali ratne sjekire i Franz će crtati nove nastavke sve do 1991. godine.

Kroz petnaest nastavaka, koji će biti objavljeni u ukupno pet knjiga, glavni junak će se znatno promijeniti. U prvim nastavcima Jugurta je državnik i vojskovođa, ponekad neumoljiv ali uvijek častan. “Uskrsli” Jugurta drugi je čovjek, razočaran u politiku, ljude i ratove, kreće u potragu za mirnom lukom. Iz tamnice ga izbavlja snagator Habrija, nekadašnji neprijatelj i komični sudrug. U petom nastavku, prilikom ratnog pohoda, Jugurta će upoznati svoju životnu ljubav, vidovitu Vaniju i par se neće razdvajati do kraja serijala. Serijal „Jugurta“ bit će objavljen u pet knjiga, a svaki će sadržavati tri nastavka.

Lester Cockney

“Lester Cockney”  je Franzov autorski strip. Nastao je 1980. godine i to je bio prvi Franzov izlet u scenarističke vode, a posljednji nastavak objavljen je nakon njegove smrti 2003. godine. Želio je u stripu ujediniti svoje dvije ljubavi – putovanja dalekim prostranstvima i konje. Ova osobna, originalna i osjećajna priča o jednom Ircu odvija se kroz raskošne kadrove britanskih kolonija u Aziji devetnaestog stoljeća, da bi se nastavila kroz Afriku i Balkanski poluotok, Mađarsku, Španjolsku i završila na Divljem zapadu.

Sin Irkinje i Engleza iz Liverpoola, zbog kojeg dobiva pogrdni nadimak Cockney, Lester Mahoney tek je jedan od milijuna sunarodnjaka koji su bijeg od gladi i siromaštva potražili na ulicama Londona. Želio se samo vratiti u svoju zelenu Éirinn i uzgajati konje na obalama killarneyskih jezera, no jedno nesretno umorstvo promijenit će sve njegove planove i poslati ga na drugi kraj svijeta, u okerom obojanu Indiju i ledom okovana afganistanska bespuća. Lester je buntovnik koji ne trpi autoritete, nagao i nepromišljen, no istodobno on je prijatelj kakvog bi svatko želio imati. Nema te sile koja bi ga spriječila da izvrši ono što smatra svojom dužnošću, čak ako to znači da iz jedne opasnosti srlja u drugu… Franz, zaljubljenik u putovanja i konje, osjećao je veliku ljubav prema Irskoj, njezinim ljudima, temperamentu i duši. Lester je za njega idealan Irac: plemenit, vrele krvi, sportaš, pravi gentleman, riđokosi lav meka srca, zaštitnik žena (dama i onih drugih), ljubitelj punokrvnih pastuha, crnog piva i dobrog whiskeya.

Nasilno unovačen u britansku vojsku, Lester Cockney sudjeluje u katastrofalnom pohodu na Afganistan i susreće Emmu Pebbleton, sestru čovjeka kojeg je slučajno ubio u Londonu. U trećem nastavku Lester spašava mađarsku vikontesu Ilonu iz ruku okrutnog pandžapskog radže, pri čemu mu pomaže Tarana, Indijka koja tek treba stasati u ženu. U drugom tomu ovaj trio će putovati afričkim pustinjama, sudjelovati u pobuni  Grka protiv Osmanlija i biti upleten u začetke Mađarske revolucije iz 1848. godine.

Crtajući Jugurtu, Franz se je navikao na jake ženske likove poput Vanije. Zanimljivo je da je za lik Ilone zaslužna Franzova supruga Gabrielle Horvath, koja je raskošnim akvarelom obojala “Lestera” i kasnije nastavke “Jugurte”. Serijal „Lester Cockney“ bit će objavljen u četiri knjiga, ti će sadržavati po tri nastavka, a četvrti, koji govori o Lesterovom djetinjstvu u Irskoj, dva nastavka.